Galerija 11/07/95, otvorena 12. 07. 2012., ove godine obilježava desetu godišnju svog rada. Konceptualno zamišljena kao institucionalni hibrid između muzeja i galerije, Galerija 11/07/95 u proteklih deset godina postala je važna tačka na kulturnoj mapi Evrope. Uzimajući kao svoje referentnu temu genocid u Srebrenici, Galerija 11/07/95 u svom radu nastoji da ponudi alternativu dominantnim interpretativnim narativima koji u centar stavljaju zločin i počinioce zločina, a žrtve svode na statistiku i broj. Tretirajući individualno iskustvo i patnju žrtve kao mjesto razumijevanja,
Galerija 11/07/95 se u svom radu bavi i temama koje se vežu za ratove u drugim mjestima i vremenima. Osim stalne postavke čija je tema genocid u Srebrenici, Galerija 11/07/95 obrađivala je i teme Drugog svjetskog rata, rata u Siriji, opsade Sarajeva, te ugostila brojne delegacije iz svijeta diplomatije, politike, kulture, umjetnosti itd. U Galeriji su izlagani originalni “Anti-Masonski” plakati iz kolekcije svjetski priznatog dizajnera Mirka Ilića, zatim fotografije iz ratom zahvaćene Sirije Pulitzerom nagrađenog fotografa Narcisa Contrerasa, fotografije opsade Sarajeva autora Paula Lowea, fotografije jednog od najnagrađivanijih fotografa današnjice – Rona Haviva, plakati DIZAJN GRUPE TRIO itd.
Bivša kancelarka Njemačke Angela Merkel, britanska kraljevska princeza Ana, prijestolonasljednica Švedske Victorija, ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock, dobitnik Nobelove nagrade za književnost Orhan Pamuk, umjetnik Michelangelo Pistoletto, samo su neka od imena koja su u proteklim godinama posjetila Galeriju 11/07/95.
Desetu godišnjicu rada, Galerija 11/07/95 obilježava nizom aktivnosti. Na fasadi zgradi u kojoj je smještena Galerija, na adresi Trg fra Grge Martića, izložena je u velikom formatu fotografija „Lutka“ fotografa Tarika Samaraha. Uz fotografiju je podijeljen i tekst koji predstavlja objašnjenje fotografije:
„Poruka“
Fotografiju lutke na masovnoj grobnici snimio je Tarik Samarah 2003. godine u Kamenici kod Zvornika. Ispod lutke, prekrivene mravima prerezanog lica i bez ruku, koja je ostavljena kao poruka, nalazila se sekundarna masovna grobnica sa preko 600 stotina nekompletiranih (u namjeri skrivanja zločina) teškom mehanizacijom iskomadanih tijela.
Lutka je bila poruka i prijetnja da zločin nije završen, da se može nastaviti, ponoviti i da se istina ne smije saznati.
Međutim, fotografija kao uhvaćeni trenutak nedovršene sadašnjosti, uprizoruje događaj koji izmiče mogućnosti iskazivanja, jer trauma je toliko snažna da nadilazi granice i mogućnosti jezika. Ona priziva repetitivnost trenutka u kojoj je poruka lutke istovremeno naša sadašnjost, prošlost i budućnost.
Ostavljena lutka je poruka da genocid još traje i da nas gleda kroz oči svih onih kojih opetovano poručuju da genocida nije bilo.“
Vjerujući da umjetnost, između ostalog, djeluje i tako što pomjera naš horizont očekivanja i tjera nas da razmislimo o određenoj temi, izlaganje rada nestandardnom (vanjskom) prostoru je umjetnička intervencija kojom Galerija 11/07/95 nastoji pridonijeti, u okviru kulture, izgradnji narativa o genocidu u Srebrenici.
Osim izlaganja rada na zgradi, u Galeriji 11/07/95 je otvorena i izložba Bosnia 1992 – 1995, koju čini kolekcija radova fotografa koji su u različitim periodima tokom rata izvještavali o zločinima u Bosni i Hercegovini. Izložba je realizovana u okviru WARM Festivala 2022, a otvaranju su prisustvovali neki od autora fotografija. Izložene fotografije su prethodno objavljene u knjizi “Bosnia 1992 – 1995” čiji su urednici Jon Jones i Remy Ourdan, a autori čije su fotografije izložene u Galeriji 11/07/95 su: Ron Haviv, Gary Knight, Steve Connors, Mike Persson, Andrew Reid, Patrick Chauvel, Enric Marti, Jon Jones, Tom Stoddart, Chris Morris, Santiago Lyon, Paul Lowe, Anthony Loyd, Jerome Delay, Darko Bandic, Roger Hutchings, Alexandra Boulat, Enrico Dagnino, Filip Horvat, Amel Emrić, Patrick Robert, Laurent Van der Stockt i Wade Goddard.
Navedeni događaji predstavljaju početak niza aktivnosti koji će u ovoj godini biti realizirane u Galeriji 11/07/95, a u povodu desete godišnjice rada. Tarik Samarah, osnivač Galerije i autor stalne postavke naglasio je da će Galerija u budućnosti nastaviti raditi kako na kontinuiranom umjetničkom prezentiranju teme genocida u Srebrenici, tako i na organiziranju događaja koji se bave temama stradanja i rata u različitim dijelovima svijeta.
Načelnik Općine Stari Grad gospodin Ibrahim Hadžibajrić, povodom desete godišnjice rada Galerije 11/07/95, izjavio je sljedeće:
„Kao važan spomenik i mjesto posebnog pijeteta posvećeno trajnom očuvanju sjećanja na žrtve srebreničkog genocida, Galerija 11/07/95 je dala značajan doprinos tome da u lokalnim i međunarodnim razmjerima istina o jednom od najvećih zločina dvadesetog stoljeća bude dostojanstveno predstavljena. Ustanove poput Galerije 11/07/95 su snažan podsjetnik na nužnost osude rata, očuvanja mira, ali i podsjetnik na obavezu koju nosimo, da nevine žrtve nikada ne padnu u zaborav, a da pravda koju im dugujemo bude zadovoljena.“
Kao dan Galerije 11/07/95 s namjerom je izabran upravo 12. juli, kao dan kada počinje sjećanje na genocid. Galerija je otvorena prije deset godina uz podršku TIKE – Turske agencije za međunarodni razvoj i koordinaciju i Općine Stari Grad na čelu s Ibrahimom Hadžibajrićem.